Tko i zašto koristi podatke Libora?
Londonska međubankarska ponuda, poznatiji kao VAGA, jedno je od najčešće korištenih mjerila za određivanje kratkoročnih kamatnih stopa u cijelom svijetu. Pod upravom ICE Benchmark Administration (IBA), označava Intercontinental Exchange London Interbank Offered Rate. Ona pokazuje prosječnu stopu po kojoj velike banke u Londonu mogu posuđivati kratkoročne kredite bez osiguranja od drugih banaka. Tečaj je dat u pet glavnih valuta za sedam različitih rokova dospijeća, pri čemu je tromjesečni američki dolar najčešći.
Ključni za poneti
- LIBOR je referentna kamatna stopa po kojoj velike svjetske banke kreditiraju jedna drugu.
- LIBOR-om upravlja Interkontinentalna burza, koja od velikih svjetskih banaka pita koliko bi drugim bankama naplaćivale kratkoročne kredite.
- Stopa se izračunava pomoću Waterfall metodologije, standardizirane, slojevite metode, zasnovane na transakcijama, temeljene na podacima.
- LIBOR je bio predmet manipulacija, skandala i metodološke kritike, što ga danas čini manje vjerodostojnim kao referentna stopa.
- LIBOR se 30. lipnja 2023. zamjenjuje Stopom osiguranog financiranja preko noći (SOFR), a postupno prestanak korištenja počinje nakon 2021. godine.
Upotrebe LIBOR -a
Zajmodavci, uključujući banke i druge financijske institucije, koriste LIBOR kao referentnu referencu za određivanje kamatnih stopa za različite dužničke instrumente. Također se koristi kao referentna stopa za hipoteke, korporativne kredite, državne obveznice, kreditne kartice i studentske kredite u različitim zemljama. Osim za dužničke instrumente, LIBOR se koristi i za druge financijske proizvode poput derivata, uključujući svopove kamatnih stopa ili valutne svopove.
Na primjer, korporativna obveznica denominirana u američkom dolaru, s kvartalnim isplatama kupona, može imati promjenjivu kamatnu stopu kao LIBOR plus maržu od trideset baznih bodova (1%= 100 baznih bodova). Tako bi kamatna stopa bila tromjesečni američki dolar LIBOR uvećan za unaprijed utvrđeni raspon od trideset baznih bodova (tj. Ako je tromjesečni LIBOR u američkom dolaru na početku razdoblja iznosi 4%, kamata koja se plaća na kraju tromjesečja bila bi 4,30% (4% plus 30 baznih bodova širenje)). Ova stopa bi se poništavala svako tromjesečje kako bi se podudarala s postojećim LIBOR -om u tom trenutku plus fiksni raspon. Raspon je općenito funkcija kreditne sposobnosti banke ili institucije izdavatelja.
Zašto LIBOR?
Sam koncept izdavanja dužničkog instrumenta s promjenjivom kamatnom stopom je zaštita od izloženosti kamatama. Ako se radi o obveznici s fiksnom kamatnom stopom, zajmoprimac će imati koristi ako tržišna kamatna stopa raste, a zajmodavac će imati koristi ako tržišna kamatna stopa padne. Kako bi se zaštitile od ovih fluktuacija tržišnih kamatnih stopa, stranke u dužničkom instrumentu koriste promjenjivu kamatnu stopu određenu referentnom baznom stopom plus fiksni spred. Ovo mjerilo može biti bilo koja stopa; međutim, LIBOR je jedan od najčešće korištenih.
Ima smisla da velika banka u Londonu daje kredite uz promjenjivu kamatnu stopu povezanu s LIBOR -om budući da bi većina zaduživanja bila od drugih bankama u Londonu, stoga usklađuju rizik imovine (dani krediti) s rizikom njenih obveza (tj. posudbe od drugih banke). U stvarnosti, glavni izvor sredstava za banku su depoziti koje prima od svojih klijenata, a ne od zaduživanja kod drugih banaka. Međutim, povezivanje s LIBOR -om način je prenošenja rizika na zajmoprimce.
Pojednostavljeno rečeno, banke zarađuju prihvaćajući depozite po jednoj stopi i kreditirajući po višoj stopi. Ako troškovi financiranja za banku porastu, recimo zbog neke promjene državnih propisa, zahtjeva za likvidnošću itd. uz stalnu tržišnu kamatnu stopu, LIBOR će rasti. S porastom LIBOR -a, povećat će se i kamate dobivene od kreditiranja s promjenjivom kamatnom stopom povezanom s LIBOR -om.
No to još uvijek ne odgovara na pitanje zašto bi se LIBOR koristio u drugim kontekstima, poput kredita za kreditne kartice u SAD -u. Za to postoji više razloga; međutim, jedan od primarnih razloga uključuje svjetsku prihvatljivost LIBOR -a.
Određivanje LIBOR stopa
Podrijetlo VAGA je posebno ukorijenjen u eksploziji Eurodolar tržištu (obveze prema bankovnim depozitima u dolarima denominiranim u stranim bankama ili stranim podružnicama američkih banaka) 1970-ih. Američke banke pribjegle su tržištima eurodolara (prvenstveno u Londonu) radi zaštite svoje zarade izbjegavajući u to vrijeme restriktivnu kontrolu kapitala u SAD -u. LIBOR je razvijen 1980 -ih radi olakšavanja transakcija sindiciranog duga. Rast novih financijskih instrumenata, koji su također zahtijevali standardizirane mjerila kamatnih stopa, doveo je do daljnjeg razvoja LIBOR -a.
Općenito se utvrđivanje LIBOR -a smatra jednostavnim, objektivnim i transparentnim procesom koji mu je pomogao da stekne globalnu prihvatljivost i značaj. Nastavljajući s obrazloženjem zaštite od kamatnog rizika, LIBOR se promatra kao jednoobrazno i pošteno mjerilo koje stvara osjećaj izvjesnosti. Međutim, s slučajevima prijavljenih manipulacija LIBOR -om u posljednje vrijeme, može se reći da je izvjesnost više stvar percepcije nego teške stvarnosti.
Zbog nedavnih skandala i pitanja oko njegove valjanosti kao referentne stope, LIBOR se postupno ukida. Prema Federalnim rezervama i regulatorima u Velikoj Britaniji, LIBOR će se postupno ukinuti do 30. lipnja 2023., a zamijenit će ga Osigurana stopa financiranja preko noći (SOFR). Kao dio ovog postupnog ukidanja, jednotjedne i dvomjesečne stope LIBOR-a u USD više se neće objavljivati nakon 31. prosinca 2021. godine.
Donja linija
Procjenjuje se da se LIBOR procjenjuje na 350 trilijuna USD nepodmirenih poslova u različitim rokovima dospijeća. Također se često koristi za izgradnju očekivanja o budućim stopama središnje banke, kao i za procjenu zdravlja bankarskog sustava u svijetu. Zbog svog globalnog značaja i dosega, pritisak prema LIBOR -u tijekom financijske krize, budući da se banke pokušavaju činiti zdravijima, može potencijalno ugroziti cijeli globalni financijski sustav.