Definicija učinka istiskivanja (ekonomska teorija)

Što je učinak istiskivanja?

Učinak istiskivanja je ekonomska teorija koja tvrdi da povećanje potrošnje javnog sektora smanjuje ili čak eliminira Privatni sektor potrošnja.

Razumijevanje učinka istiskivanja

Jedan od najčešćih oblika istiskivanja događa se kada velika vlada, poput američke, povećava zaduživanje i pokreće lanac događaja koji rezultira smanjenjem privatnog sektora potrošnja. Sama razmjera ove vrste zaduživanja može dovesti do značajnog porasta realna kamatna stopa, što ima učinak upijanja kreditnih sposobnosti gospodarstva i obeshrabrivanja poduzeća u stvaranju kapitalnih ulaganja.

Tvrtke često financiraju takve projekte djelomično ili u cijelosti financiranje

, a sada su obeshrabreni u tome jer se oportunitetni trošak posudbe je porastao, pa su tradicionalno profitabilni projekti financirani putem kredita nedopušteni.

O učinku istiskivanja raspravlja se više od stotinu godina u različitim oblicima. Tijekom većeg dijela tog vremena ljudi su mislili da je kapital konačan i ograničen na pojedine zemlje, što je uglavnom bio slučaj zbog manjeg obima međunarodna trgovina u odnosu na današnje vrijeme. U tom kontekstu povećana oporezivanje za projekte javnih radova i javnu potrošnju moglo bi se izravno povezati sa smanjenjem kapaciteta za privatnu potrošnju unutar određene zemlje, budući da je na raspolaganju bilo manje novca.

Učinak istiskivanja vs. Naguravanje u

S druge strane, makroekonomske teorije poput Šartalizam i postkejnzijanski stav da se državno zaduživanje, u modernom gospodarstvu koje posluje znatno ispod kapacitet, zapravo može povećati potražnju stvaranjem zaposlenja, stimulirajući tako i privatnu potrošnju. Taj se proces često naziva "uguravanjem".

Gužva u teoriji posljednjih je godina stekla određenu valutu među ekonomistima nakon što je primijećeno da je tijekom Velika recesija 2007. -2009., ogromna potrošnja savezne vlade na obveznice a drugi vrijednosni papiri zapravo su imali učinak smanjenja kamatnih stopa.

Vrste efekata istiskivanja

Ekonomije

Smanjenje kapitalne potrošnje može djelomično nadoknaditi beneficije nastale državnim zaduživanjem, poput onih od ekonomski poticaj, iako je to vjerojatno samo ako gospodarstvo radi svojim kapacitetom. U tom smislu, vladini poticaji teoretski su učinkovitiji kada Ekonomija je ispod kapaciteta.

U tom slučaju može doći do ekonomskog pada, smanjenja prihoda koje država prikuplja putem poreza te ga potaknuti da posudi još više novca, što teoretski može dovesti do začaranog kruga zaduživanja i gužve van.

Socijalna skrb

Do istiskivanja može doći i zbog socijalne skrbi, doduše neizravno. Kad vlade podignu poreze kako bi uvele ili proširile programe socijalne skrbi, pojedincima i tvrtkama ostaje manje diskrecijski prihod, što može smanjiti dobrotvorne doprinose. U tom pogledu, izdaci javnog sektora za socijalnu skrb mogu smanjiti davanja privatnog sektora za socijalnu skrb, kompenzirajući vladinu potrošnju na iste uzroke.

Slično, stvaranje ili širenje javnosti zdravstveno osiguranje programi poput Medicaida mogu potaknuti one koji su pokriveni privatnim osiguranjem da pređu na javnu opciju. Ostavljena s manje kupaca i manjim rizikom, privatna će se zdravstvena osiguranja možda morati povećati premije, što je dovelo do daljnjeg smanjenja privatnog pokrića.

Infrastruktura

Drugi oblik istiskivanja može se pojaviti zbog financiranja vlade infrastruktura razvojne projekte, koji mogu obeshrabriti privatno poduzetništvo da se odvija na istom području tržišta čineći ga nepoželjnim ili čak neprofitabilnim. To se često događa s mostovima i drugim cestama jer razvoj koji financira vlada odvraća tvrtke od izgradnje cesta s naplatom cestarine ili od uključivanja u druge slične projekte.

Primjer efekta istiskivanja

Pretpostavimo da je tvrtka planirala kapitalni projekt, s procijenjenim troškovima od 5 milijuna USD i a povratak od 6 milijuna dolara, pod pretpostavkom da je kamatna stopa na njegove kredite 3%. Tvrtka predviđa zaradu od milijun dolara neto dohodak (NI). Međutim, zbog klimavog stanja u gospodarstvu, vlada najavljuje paket poticaja koji će pomoći tvrtkama u nevolji, ali će i povećati kamatnu stopu na nove zajmove tvrtke na 4%.

Budući da se kamatna stopa koju je tvrtka uzela u obzir u njenom računovodstvu povećala za 33,3%, njezin se model profitabilno mijenja i tvrtka procjenjuje da će sada morati potrošiti 5,75 milijuna dolara na projekt kako bi ostvarila povrat od istih 6 milijuna dolara. Predviđena zarada sada je pala za 75% na 250.000 dolara, pa tvrtka odlučuje da bi bilo bolje potražiti druge mogućnosti.